Osnovna škola Fažana

Izvođenje nastave na daljinu predstavlja izazov za učitelja i učenika, ali i za cjelokupnu obitelj jer se proces učenja i poučavanja odvija kod kuće pa je potrebno osigurati određene preduvjete za učenje, ali i procijeniti koliko zapravo treba učiti. Stoga je ova preporuka napisana na jednostavan način s konkretnim primjerima koji mogu biti od pomoći učenicima, učiteljima i roditeljima/starateljima. Što se uvjeta za učenje tiče, to podrazumijeva opremu za nastavu za daljinu (upute o tome dane su školama) i potrebne udžbenike, ali i da se za učenike kod kuće organizira mirni kutak za učenje. Nadalje, dobro je da se pokuša uvesti i redovita struktura radnoga dana za učenike. Posebno je važno da roditelji o tome vode brigu kod mlađe djece koja pohađaju razrednu nastavu, a dobro je i da se određenih preporuka drže i stariji učenici, na taj način brinemo i o psihofizičkome zdravlju djece i mladih ljudi. Često se postavlja pitanje od strane roditelja, ali i nastavnika, koliko zapravo učenici trebaju dnevno učiti i kako im pomoći da se organiziraju. Učenici, s druge strane, ističu da najbolje uče kad uživaju u onome što uče i kako uče, i tad im vrijeme brzo prođe. Suprotnost je tomu situacija kad nešto moraju napraviti i u tome ne vide smisao ili ne znaju kako započeti pa se cijeli proces učenja svede na zamornu i dugotrajnu zadaću koja se odrađuje bez motivacije. Očekivano vrijeme učenja proizlazi i iz zakonske regulative. Procjena vremena potrebnoga za učenje nije jednostavna, u svim zakonskim dokumentima koristi se pojam „prosječnoga učenika“ ili „prosječnoga vremena“, što znači da u stvarnosti to vrijeme može biti nešto duže ili kraće. Tako Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru kaže da bi učenici trebali provesti u učenju određeno vrijeme u skladu s tzv. HROO bodovima (HROO - Hrvatski sustav bodova općega obrazovanja bodovima u općem obrazovanju) koje treba ostaviti u okviru određene kvalifikacije. Vrijeme provedeno u učenju podrazumijeva vrijeme u kojem se poučava (u školi, odnosno putem sustava za nastavu na daljinu), ali i vrijeme samostalnoga ili suradničkoga učenja. Takvo ukupno vrijeme ovisi o uzrastu djeteta i kreće se od 5 do 8 sati dnevno tijekom radnoga tjedna. Međutim, koliko god to vrijeme iznosilo, ono je ograničeno i stavlja pred učitelje i nastavnike izazov da zadatke koje „prosječni učenik“ treba obaviti, može obaviti u zadanome okvirnom vremenu. Učitelji trebaju voditi računa o opterećenju učenika. To podrazumijeva da se trebaju postići planirani odgojno-obrazovni ishodi, ali i da u sadržajima treba razlučiti ono što je bitno od onoga što je sporedno ili nije nužno. Pri tome su učenici i nastavnici ključni jer trebaju materijalima koji su već dostupni u nekome od centralnih servisa pridružiti i vlastite materijale, upute i pratiti učenika, ali da sve to bude u razumnim i prihvatljivim vremenskim okvirima te prilagođeno spoznajnim mogućnostima učenika. U nastavku su preporuke o organizaciji radnoga dana učenika tijekom radnoga tjedna. Dakle, kod svih učenika takav ritam podrazumijevao bi slobodne vikende. Mogući su i drugačiji načini uspostave ritma radnoga tjedna, a prijedlozi u nastavku mogu predstavljati pomoć u izradi vlastitoga plana.

PREDMETNA NASTAVA U OSNOVNOJ ŠKOLI

Prema sličnome obrascu učenici u osnovnoj školi u predmetnoj nastavi trebali bi učiti oko 6 sati dnevno (uključujući učenje i poučavanje). Navedeno ne uključuje učenje vikendom; ako učenici uče i vikendom, broj sati tijekom radnoga tjedna se smanjuje. Pri tome učenici ne trebaju gledati TV program po rasporedu ako nije usklađen s njihovim rasporedom, ali svakako nastavnici trebaju djecu uputiti na videolekcije, tj. trebaju pronaći odgovarajuće ako nisu izradili svoje. Nije ključno pratiti videolekcije na televiziji, one su dostupne na mrežnim stranicama Škole za život pa se mogu pregledavati i upotrebljavati redoslijedom koji učenicima i nastavnicima odgovara. Međutim, ukoliko nastavnik odluči ne koristiti te materijale, mora izradi svoje i pritom nije dovoljno učenike samo uputiti da nešto nauče iz udžbenika jer takav pristup ne daje dobre rezultate u svladavanju gradiva većine predmeta. Primjerice, većina učenika ne može naučiti razlomke samostalno iz udžbenika. Važna je i ujednačenost među predmetima, i tu je uloga razrednika i koordinacija nastavnika u virtualnoj zbornici i virtualnoj učionici važna. Napominjemo da postoje predmeti koji nisu pokriveni centralnim rasporedom koji objavljuje MZO te nastavnici sami trebaju pripremati materijale i upute za takve predmete.  Ogledni primjer rasporeda tijekom radnoga tjedna (ponedjeljak – petak) za učenike predmetne nastave u osnovnoj školi:

NAPOMENA: Original Prijedloga možete pronaći u prilogu 

Učenici se u 8:05 javljaju razredniku prije izvršavanja ostalih obaveza.